Snovi, proročanstva i izmenjena stanja svesti u folklornim žanrovima
ur. Smiljana Đorđević Belić i Nemanja Radulović
O izdanju
Zbornik Snovi, proročanstva i izmenjena stanja svesti u folklornim žanrovima rezultat je rada na istoimenom projektu Odeljenja za folkloristiku Instituta za književnost i umetnost, koji je obuhvatio osmišljavanje i realizaciju okruglog stola, a potom i pripremu i publikovanje zbornika originalnih naučnih radova.
Proučavanje snova, proročanstava i oblika izmenjenih stanja svesti ima dugu istoriju u različitim naučnim disciplinama. Dok neke nauke, poput, na primer, neurologije, ove fenomene posmatraju kao neurofiziološke manifestacije, a psihologija i psihijatrija kao specifična psihološka iskustva koja su odraz unutrašnjeg života (i koja se iz perspektive ovih nauka mogu videti i kao patološka), discipline u čijem je fokusu izučavanje kulture – od religiologije, preko etnologije i antropologije, do istorije književnosti i istorije kulture u najširem smislu, specifična stanja svesti i njihove ritualne, narativne, i(li) simboličke manifestacije, kao i umetničke reprezentacije, sagledavaju kao važne činioce kulturnog života konkretnih zajednica, izraze mitskih i religijskih predstava, koji, na preseku individualnih i kolektivnih interpretacija, te kulture i (pre)oblikuju. U tom pravcu su snovi, proročanstva i izmenjena stanja svesti u ovoj drugoj grupi nauka primarno uzimani kao vrsta građe za razumevanje elemenata određenih kultura u istorijskoj perspektivi ili na sinhronijskoj ravni, za rekonstrukciju sistema verovanja, bivajući i put ka saznanju o ishodištima ritualnih praksi i sl.
Uočavajući relativnu malobrojnost ovako usmerenih studija u srpskoj naučnoj sredini, urednici ovog zbornika organizovali su, najpre, u novembru 2022. godine u Institutu za književnost i umetnost okrugli sto, a potom uredili i ovaj zbornik u koji su uključene i studije kolega koje su se promišljanju o pomenutim temama naknadno priključile.
Namera urednika bila je podsticanje istraživača iz različitih disciplina (folkloristeike, pre svega, a potom i antropologije i proučavanja književnosti srednjeg veka) na promišljanja o nizu kompleksnih pitanja koje ova tema na polju folklorističkih proučavanja otvara: Jesu li snovi, proročanstva i izmenjena stanja svesti samo motivi i važni elementi nekih sižejnih sklopova u pojedinim usmenim žanrovima, ili imaju potencijal da se oblikuju kroz žanrovski samosvojne strukture? Ako potencijal postoji, kako se takvi oblici pozicioniraju u, i ovako složenom, žanrovskom sistemu verbalnog folklora i u smislu strukturno-motivskih karakteristika, i u smislu taksonomije? Kakav je njihov odnos prema verovanjima, shvaćenim kao idejna osnova? Kakve se relacije ostvaruju između motiva, sižea, celovitih tekstova i pojedinih žanrova sa oblicima zvaničnih, folklornih i vernakularnih religija? Kakva je uloga ovih motiva i žanrova u različitim socio-kulturološkim i političko-istorijskim kontekstima?
Studije okupljene u zborniku nude odgovore na neka od ovih pitanja.