Odeljenje za folkloristiku osnovano je 2020. godine, delom nastavljajući istraživanja realizovana u okviru projekata Srpsko usmeno stvaralaštvo u balkanskom kontekstu (2004–2006), Srpsko usmeno stvaralaštvo (2006–2010) i Srpsko usmeno stvaralaštvo u interkulturnom kodu (2011–2019). Saradnici odeljenja usmereni su ka teorijskim, teorijsko-metodološkim i teorijsko-terminološkim proučavanjima poetike i istorije usmene književnosti, tradicijske kulture i folklora, obuhvatajući i arhivska i terenska istraživanja. Folklorni fenomeni sagledavaju se u interkulturnom kontekstu, pri čemu se interkulturalnost konceptualizuje u različitim ključevima: komparativni južnoslovenski, balkanski i evropski kontekst, interakcije na nivou pisane i usmene književnosti, tradicijske i urbane kulture, uključujući i transformacije folklora u savremenim okvirima, na preseku različitih kulturnih modela (tradicijske, popularne, masovne, medijske kulture).
Istraživanja se koncentrišu oko nekoliko centralnih tema: teorijsko-terminološka, poetička i žanrovska pitanja folkloristike; istorija folklorističkih istraživanja; folklor kao deo tradicijske kulture; transpozicije folklora u različitim umetnostima (književnost, vizuelne umetnosti i sl.). Ispitivanja potencijala aplikativne folkloristike ostvaruju se kroz rad na proučavanju, dokumentovanju i zaštiti elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Saradnici Odeljenja za folkloristiku sarađuju sa brojnim naučno-obrazovnim i institucijama kulture (Udruženje folklorista Srbije, Naučno-obrazovno kulturni centar „Vuk Karadžić“ i dr.), učestvujući u edukativnim i aktivnostima iz domena promocije nauke.